Fasada je više nego samo lice kuće

Kada bi vas pitali o najupečatljivijem dojmu jedne od najljepših slovenskih zgrada, Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NUK), zasigurno biste uprli prst u njezinu razigranu fasadu od opeke. Arhitekt Jože Plečnik želio je na studente ostaviti što veći dojam i potaknuti ih da o učenju razmišljaju kao o nečem veličanstvenom.

Takav stav starog majstora arhitekture samo naglašava tvrdnju da je upravo fasada onaj element zgrade koji joj daje karakter i koji plijeni pogled. Fasada naglašava ideju projektanta bez obzira na to je li riječ o modernoj, neobičnoj ili tradicionalnoj arhitekturi. Fasada izražava osobnost, kako projektanta, tako i investitora. To je još jedan razlog zašto fasada može imati najveću težinu u određivanju tržišne vrijednosti nekretnine.

Pažljivo odabrana fasada može vas ispuniti osjećajem dobrodošlice svaki put kad se vratite kući.

Ali nije uvijek bilo tako. Pročelja zgrada nastala su više zbog potrebe nego zbog estetskih aspekata. Na njihov oblik utjecala je ponajprije okolina u kojoj je zgrada nastala s obzirom na dostupnost materijala i klimatske uvjete. U priobalju su dominirale kamene fasade, kao integralni dio debelih kamenih zidova. Takvi su zidovi ljeti održavali prostor hladnim. Zimi ih je doduše bilo malo teže zagrijati, ali kad je sezona grijanja počela, a masa zidova se zagrijala, noću su zidovi otpuštali u prostor preuzetu toplinu. Nasuprot tome, u kontinentalnom (osobito alpskom) podneblju stanovnici su se prilagođavali ekstremnim klimatskim uvjetima drvenim oblogama. Nije samo klima pogodovala odabiru materijala, već i njegova dostupnost u neposrednoj okolini.

Danas je sasvim drugačije. Uloga je fasade pretežno estetska, a izvedba prepuštena željama naručitelja. Biraju se završni slojevi, kombiniraju materijali i boje. Eleganciju zgrade ističemo raznolikošću fasadne površine i reljefnim dodacima. Ponekad manje razmišljamo o njezinoj funkcionalnosti i zanemarujemo činjenicu da je najvažnija funkcija fasade zaštita kuće od vanjskih vremenskih utjecaja: topline, hladnoće, kiše, vjetra i snijega.

Najproblematičnija je zapravo velika površina fasade, koja ne oprašta pogreške u izvedbi. Nepromišljenost i površnost izvedbe brzo dođe na naplatu, pogotovo u pogledu energetske učinkovitosti, koja je danas i zakonski određena. Uloga fasadnih materijala i prednosti koje oni mogu ponuditi za životni standard danas se posebno naglašava. Klimatski uvjeti u priobalju malo su blaži nego na kontinentu ili u planinskim krajevima, premda su danas ljeta podjednako vruća u svim klimatskim zonama, a snijeg pada i na otocima, pa se s pravom pitamo traže li klimatske promjene i nova razmišljanja u pogledu podjele građevinske fizike na topliji (mediteranski) i hladniji (kontintentalni) pojas.

Jeste li znali da dobro promišljenim dizajnom fasade možete uštedjeti do 50 % na troškovima grijanja i hlađenja?

Stoga, kada se grade zgrade ili obnavljaju fasade, ima smisla pitati se o ulozi i važnosti toplinske izolacije. S jedne strane možemo osigurati energetsku učinkovitost zgrade, a s druge možemo poboljšati i zvučnu izolaciju zgrade i zaštititi stambene prostore od buke. To je posebno važno ako se objekt nalazi u neposrednoj blizini ceste.

Stoga su u izvedbi fasada podjednako važne i estetska i funkcionalna komponenta. Više o tome kako dobiti učinkovitu fasadu, koja donosi uštede kućnom budžetu, možete pročitati ovdje.